Mjesna samouprava u Republici Hrvatskoj
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 13 | Nivo: Pravni Fakultet

Mjesna samouprava predstavlja jedan od oblika organizacije i integracije građana koji žive u odrađenoj lokalnoj zajednici. Predviđena je pozitivno-pravnim propisima koji reguliraju ustrojstvo lokalne samouprave u čitavom nizu zemalja, kao dodatni institiut koji osigurava intenzivniji angažman građana u obavljanju zajedničkih društvenih poslova na lokalnoj razini. Ono što karakterizira ovaj oblik organizacijskog povezivanja građana na lokalnoj razini je:
Mogućnost definiranja različitih problema i potreba građana na lokalnoj razini, predlaganje mogućih rješenja i poduzimanje inicijativa prema višim razinama u svrhu njihovog rješavanja;
Stvaranje mogućnosti da se putem institucionaliziranih oblika demokratkog pritiska od strane građana, ojača nadzor javnosti nad radom tijela državne uprave kao i jedinica lokalne samouprave. U tom smislu dobro organizirana mjesna samouprava može biti snažno sredstvo u jačanju ukupnih demokratskih procesa u određenoj društvenoj zajednici. Navedeni bi pritisak trebao dodatno stimulirati tijela državne uprave i lokalne samouprave na postupane u skladu s pozitivno-pravnim propisima te doprinjeti što snažnijem ostvarenju ideala pravne države.
Mogućnoist delegacije određenih poslova na jedinice mjesne samouprave. To može biti osobito korisno u ruralnim i slabo naseljenim sredinama. U njima je zbog slabe naseljenosti i oskudnih sredstava, obavljanje određenih poslova skopčano s visokim troškovima. Oni se najčešće moraju namirivati iz državnog proračuna s obzirom da lokalne razine često raspolažu s vrlo oskudnim sredstvima za njihovo financiranje.
Pravni položaj, uloga i nadležnosti ovog organizacijskog oblika variraju od zemlje do zemlje, ovisno na koji je način teritorijalno ustrojena lokalna samouprava te kakva je podjela nadležnosti u teritorijalnom upravnom sustavu pojedine zemlje. To je i logično jer na lokalni karakter određenih poslova presudnu ulogu imaju dvije vrste čimbenika: tehnička i interesna dimenzija. Po tehničkoj dimenziji temeljni razlozi za lokalni karakter nekog posla su diferenciranost nekog posla, blizina korisnika, predmet rada, sredstva. Po interesnoj dimenziji, na lokalni karakter nekog posla utječe specifičnost lokalnih interesa, decentralizacija, sudjelovanje lokalnog stanovništva i lokalni sustavi kao politička protuteža središnjoj vlasti¹.
Institut mjesne samouprave, kao jedan od oblika sudjelovanja građana u
poslovima lokalne samouprave, u hrvatski je pravni poredak uveden Zakononom o lokalnoj samoupravi i upravi, donesenim 1992.godine (Narodne novine br.90/1992.). ipak povijesno utemeljenje ovog instituta mnogo je starije i može se tražiti u ranijem institutu mjesne zajednice. Uz praktične sličnosti koje postoje između ova dva instituta, valja istaknuti da među njima postoje i značajne teorijske i ideološke razlike.
Današnji institut mjesne samouprave, koji je u normativnom smislu dorađen Zakonom o lokanoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2001.godine (Narodne novine br.33/2001.), donekle odražava raniji institut mjesne zajednice, s tom razlikom da su mu ovlasti i poslovi koji su mu stavljeni u nadležnost neusporedivo restriktivnije određeni, a uloga koju ima u životu lokalne zajednice prvenstveno ovisi o inetresu lokalne samouprave, da putem ovog organizacijskog oblika, snažnije motivira građane u lokalnoj zajednici za sudjelovanje građana u obavljanju zajedničkih društvenih poslova².
________________________
¹Lozina, D.: Ogledi o lokalnoj samoupravi, Pravni fakultet sveučilišta u Splitu, Split, 3., str.28.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com